nasilje nad i među djecom slika

Nažalost, danas gotovo sa sigurnošću možemo reći da živimo u doba gdje je sve više nasilja nad i među djecom – kako u stvarnom svijetu, tako i online. U današnje doba tehnologije i pametnih telefona ovo drugo nasilje je sve češće – djeca su sve više uključena u nasilničko ponašanje posredstvom elektroničkih medija.

 Nasilje je nasilje – bez obzira na oblik

Kod obje vrste nasilja nad i među djecom (u fizičkom svijetu i online) preklapaju se ključni elementi definicije zlostavljanja nad i među djecom, a možemo naći i povezanost činjenja elektroničkog i klasičnog nasilja, odnosno povezanost između te dvije vrste nasilja.  Velika razlika između elektroničkog i fizičkog nasilja je ta da je kod elektroničkog nasilja anonimnost najveća prednost za razliku od fizičkog nasilja, što je čini opasnijom od fizičkog nasilja. Zašto? Upravo jer anonimnost omogućuje počinitelju nasilja da prođe nekažnjeno za svoja nedjela.

Fizičko nasilje razlikuje se u kontinuitetu vršenja istog. Nakon doživljenog fizičkog nasilja žrtva može naći utočište odlaskom s mjesta događaja ili prijavom počinitelja, dok se elektroničko nasilje s obzirom na današnji način komunikacije i raširenost uređaja putem kojih počinitelj ima pristup internetu može odvijati bilo gdje i bilo kada.

Sličnosti fizičkog i elektroničkog nasilja je u nanošenju štete drugome. Psihičke posljedice obje vrste nasilja imaju veliki utjecaj na daljnji razvoj djece i mladih, a javljaju se i druge emotivne posljedice kao što je strah, bijes, frustracija ili depresija.  Iako  elektroničko i fizičko nasilje imaju sličnosti i različitosti, uzroci i posljedice su isti.

Stoga možemo reći da je elektroničko nasilje, odnosno takozvani cyberbullying, gori oblik nasilja jer počinitelj ostaje anoniman te tako putem interneta kontinuirano nanosi štetu drugima. Kod fizičkog nasilja osoba koju se maltretira može jednostavno otići s mjesta događaja ili prijaviti počinitelja, tj. zlostavljača.

Što je cyberbullying?

Elektroničko nasilje ili cyberbullying je agresivno ponašanje pojedinca koje uključuje višekratno slanje prijetećih poruka, fotografija i video materijala putem interneta s namjerom da se nekoga ponizi, uvrijedi, povrijedi i zastraši. Djeci je sve dostupnija tehnologija, a odrasli najčešće nisu svjesni što tehnologija nosi sa sobom te ne posvećuju dovoljno vremena svojoj djeci koja koriste tehnologiju. Kako bi mladi stekli odgovornost korištenja interneta te kako bi mogli prepoznati opasnost koju korištenje interneta donosi, mi odrasli bi ih trebali kontinuirano educirati – od samih roditelja pa do škola, a tu veliku ulogu ima i civilno društvo.

Pomaganje djeci i mladima da se osjećaju voljenima u svome domu, školi, među svojim vršnjacima dobiva još više na važnosti ako znamo da ih izostanak povezanosti i brige čini rizičnom skupinom podložnom cyberbullyingu.

Autorica: Natalija Špoljarić